53. VINKOVAČKE JESENI 2018.
- Vinkovačke jeseni – smotra kulturnih, turističkih i gospodarskih dostignuća našega kraja, održat će se od 7. do 16. rujna 2018. godine.
Pozivamo vas da nastupite u programu ovogodišnjih 53. Vinkovačkih jeseni.
ŽUPANIJSKA SMOTRA FOLKLORA – FOLKLORNE VEČERI
Županijska smotra folklora održat će se u razdoblju od 7. do 12. rujna 2018. godine u velikom šatoru Vinkovačkih jeseni na glavnoj pozornici. Nastupit će brojna folklorna društva s područja Županije vukovarsko-srijemske. Prosudbena komisija vrednovat će nastupe KUD-ova te odlučiti o deset najboljih. Izabrane folklorne skupine predstavljat će Županiju vukovarsko-srijemsku na smotrama folklora diljem Lijepe naše.
DJEČJE VINKOVAČKE JESENI
U okviru 53. Vinkovačkih jeseni održavaju se i Dječje Vinkovačke jeseni 8. i 9. rujna 2018. godine.
U subotu, 8. rujna 2018. godine u velikom šatoru, na svečanoj pozornici, na Trgu Vinkovačkih jeseni, održat će se Međužupanijska smotra dječjih folklornih skupina.
U nedjelju, 9. rujna 2018. godine u 10.00 sati započet će mimohod dječjih skupina ulicama grada do velikog šatora. U 12.00 sati održat će se program dječjih KUD-ova u šatoru, na svečanoj pozornici.
SVEČANOST OTVORENJA 53. VINKOVAČKIH JESENI
U petak, 14. rujna 2018. godine svečano je otvorenje 53. Vinkovačkih jeseni na Trgu bana Josipa Šokčevića, na svečanoj pozornici, uz prisutnost visokih dužnosnika, gostiju, glavnog pokrovitelja 53. Vinkovačkih jeseni, crkvenih veledostojnika te velikog broja posjetitelja.
Tema priredbe svečanog otvorenja je Pregršt istine, a scenarij i režiju potpisuje Ana Cvenić.
Otvorenje izravno prenosi Hrvatska radiotelevizija.
Sudjeluju brojni akademski glumci i glumci-amateri, pjevači, tamburaški sastavi, pjevačke skupine i kulturno-umjetnička društva.
ŠOKAČKI DIVANI
Nakon Svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni održavaju se Šokački divani.
U zabavnom programu sudjeluju poznati tamburaši, humoristi, pjevači i voditelji.
DRŽAVNA SMOTRA HRVATSKOGA IZVORNOGA FOLKLORA
U subotu, 15. rujna 2018. godine u 19.00 sati održava se Državna smotra hrvatskoga izvornog folklora, prvi dio, na Trgu bana Josipa Šokčevića. Sudjelovat će 14 gostujučih KUD-ova. Predstavnik naše županije (kao najbolje prošlogodišnje društvo na Folklornim večerima) je KUD „Seljačka sloga“ iz Gradišta. Smotru izravno prenosi Hrvatska radiotelevizija. U nedjelju, 16. rujna 2018. godine u 19.00 sati na trgu Vinkovačkih jeseni (pod velikim šatorom), na glavnoj pozornici održava se drugi dio Državne smotre hrvatskoga izvornog folklora. Sudjelovat će 20-tak KUD-ova.
SVEČANI MIMOHOD SUDIONIKA 53. «VINKOVAČKIH JESENI»
U nedjelju, 16. rujna 2018. godine u 10.00 sati započeo bi Svečani mimohod svih sudionika 53. Vinkovačkih jeseni ulicama grada. Mimohod bi izravno prenosila Hrvatska radiotelevizija.
Sudjelovalo će oko 80 folklornih skupina te konjanici i zaprege, gradski puhački orkestar iz Vinkovaca, Mažuretkinje grada Vinkovaca i Nuštra, Sokolska garda sa zastavama i grbovima, pobjednici manifestacija Zimsko spremanje i Mladost i ljepota Slavonije, udruga „Šokački rodovi“, etno frizure, KUD «Tkanica» iz Vinkovaca u stiliziranoj odjeći Vinkovaca s početka prošloga stoljeća te brojni drugi sudionici.
Nakon prolaska preko svečane pozornice, svih KUD-ova, jahača i zaprega, mimohod bi nastavio do stadiona HNK «Cibalia» Vinkovci gdje svi sudionici plešu najveće šokačko kolo. Kolo je planirano na pješačkoj zoni, oko velikog parka kao i na Slavonskom sokaku te na kružnom toku u Genscherevoj ulici.
Istog dana oko 21.00 sat, po završetku Državne smotre hrvatskoga izvornog folklora u velikom šatoru, gradonačelnik Grada Vinkovaca i predsjednik Organizacijskog odbora Vinkovačkih jeseni svečano će se zatvoriti 53. Vinkovačke jeseni.
KONCERTI
U okviru programa 53. Vinkovačkih jeseni na svečanoj pozornici, u šatoru, održavat će se brojni koncerti kao i Sajam Gospodarstva, a u Slavonskom sokaku izloženo će biti i ponuđeno za svakoga po nešto…
Popratne programe i koncerte najpoznatijih hrvatskih glazbenika organizira tvrtka Novosti d.o.o.
PREGRŠT ISTINE
- Vinkovačkih jeseni
Narodni običaji u prvom redu seoski imaju svoje određeno obilježje. Scenarij priredbe svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni bavit će se jednim godišnjim običajem, a on se odigrava stalno na određeni dan: to je hodočašće na Veliku Gospu – uznesenja Blažene Djevice Marije u svetište usred šume na Šumanovcima, u Cvelferiji.
Ustroj scenarija neće biti prikaz potpuno crkveno-vjerskog izvora – nego mora pokazati kako nema nepremostiva jaza među čisto crkvenim vjerskim tradicijama i pravim narodnim običajima ove vrste. Pokazat će i jedno narodno vjerovanje.
Za odabir teme ovogodišnje priredbe svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni motivirala nas je književnica Mara Švel-Gamiršek, i to najviše svojim djelom Šuma i Šokci (objavljeno 1940. godine), a i priča o tome kako je u tijeku poplave Cvelferije crkvica u Šumanovcima ostala nepoplavljena i neuništena. (Vjerojatno će ta činjenica u budućnosti prijeći u legendu.)
Književnica Švel je napisala: – … jer Mati je Božja šumanovačka čudotovorna. Pred njezinom se crkvom nalazi mlaka, koja nikada, pa i za najveće žege ne presuši. I u toj bari, u davna vremena neka je žena, kojoj se ime ne pamti, vidjela odraz Matere Božje. Stoga svijet hrli u tu crkvu na dan kada se slavi Marijino uzašašće (8. VIII.) da joj zahvali za zdravlje, za sreću i za koju veliku ispunjenu želju.
„U hrvatskom jeziku hodočasnik je onaj koji „hodom časti“. Etape hodočašćenja su: polazak, putovanje, dolazak i povratak.[1]“
U nabrajanju etapa hodočašćenja nama je za scenarij najvažnija riječ putovanje.
Autorica knjige Šuma i Šokci navodi i one razloge putovanja koji nisu povezani s crkvenim obredom u svetištu, a to su susreti na putu, okupljanje familija iz obližnjih sela („…tako će se sastati mati s kćerkom, koju je udala u drugo selo; doći će tetke i stričevi, i stoga svaka familija ima svoje stablo pod kojim se svake godine sastaje“).
Šumanovački je tada prvi jesenji vašar. „Momci se i djevojke upoznavaju na vašaru ili u kolu pa se kaže da su brakovi koji se uglave pod okriljem šumanovačke Gospe sretni.“
Na tom putu čašćenja hodom nizat će se događaji u kojima će sudionici pokazati: jedno narodno vjerovanje, odnos starosjedilaca Cvelfera prema „dođošima“ (došljacima), eksploataciju slavonske šume od koje se stranci bogate, jer „tuđ svijet vozi hrastove u tuđe zemlje, samo ih šokački konji izvlače iz šuma“.
Tako je prošlo doba bogatih šuma, iščezle su lagane zarade, a zemlja postala podvodna. Šokačke se zadruge raspadaju.
O svemu što se događalo u Slavoniji kad je 1873. dokinuta Vojna krajina, Mara Švel doznaje iz bilježnice svojega supruga Gamiršeka, iz priča starih ljudi s kojima se susretala na polju, na sokaku, pa je poznavanje šokačkog života najjača spisateljska odluka Mare Švel-Gamiršek. Taj život ona bilježi fiksirajući ga na jedno selo, na jedno vrijeme, na određene ljudske sudbine – kada je nestala gospodarska osnova nekadašnjeg ratarskog života, ispaše, stočarenja, žirovanja.
Autorica pokazuje da ju zanima vrijeme nakon razvojačenja Vojne krajine 1873. godine. To je povijesno vrijeme promjene odnosa prema bogatom prašumskom blagu Slavonije. Književnica ga zapisuje kroničarskim postupkom.
Ustroj scenarija bazirat će se na utjelovljenju likova iz njezinih novela, a pojavit će se i sama književnica („Probudi me, čitajući moja djela, i bit ću tvoja java“ – Cesarić).
Bit ću pregršt istine o sudbini ljudi jednog mjesta, a takva je sudbina ljudi cijele Slavonije – određenog vremena.
Hodočašćenje, putovanje prema svetištu postaje poveznica svih epizodnih scena i događanja u njima.
Svi dijelovi scenarija moraju opravdati njegovu temu, a tome će pridonositi i glazba. Ponajviše su uglazbljene pjesme Doajena slavonske pučke poezije, Cvelfera Đuke Galovića, ali i neke druge, usklađene sa sadržajem teksta koji kazuju glumci.
Pjevanje odabranih pjesama bit će omaž Đuki Galoviću koji je stihom oslikao, osim cijele Slavonije i njezinih ljudi i svih devet njezinih sela u zajedničkom imenu Cvelferija.
U radu književnice Švel treba istaći dokumentarnost – koja pomaže u oblikovanju epizodnih scena, manjih zaokruženih cjelina – koji će opravdati temu Pregršt istine.
U svojem monologu ona se obraća čitatelju/slušaocu ovako:
- Čitaoče, ako hoćeš da se upoznaš s nekim živim ili s mrtvima čije sam sudbine opisivala – jer oni postoje ili su postojali – Ti samo okreni stranicu… (u knjizi: Ovim šorom, jagodo).
Epizodne scene
- Uvod
- Susreti na putu
- Jeste li vi Šokica?
- Na putu u Šumanovce
- Čija si, divojko?
- Da se spasi grunt
- Viši razlozi
- Je li bilo baš tako?
[1] Ivan Karlić – Tomislav Filić: Gospa Ilačka, Marijansko svetište na Vodici