Pjesmom i kolom kroz Sotin, 2018.

Dragi zaljubljenici u folklornu tradiciju i običaje!

Pozivamo vas u subotu, 6. listopada 2018. godine u 17.00 sati u Sotin na manifestaciju “Pjesmom i kolom kroz Sotin, 2018.”

Manifestacija započinja svečanom povorkom sudionika od crkve BDM Pomoćnice Kršćana do Doma kulture u Sotinu nakon čega će uslijediti u 17.30 sati nastupi kulturno-umjetničkih društava u Domu kulture.

Sa zadovoljstvom vas očekujemo!

 

Posljednji pozdrav Darku Kulovnjaku, predsjedniku KUD-a “Slavko Janković” iz Rokovaca-Andrijaševaca

POSLJEDNJI POZDRAV DARKU KULOVNJAKU, predsjedniku KUD-a “Slavko Janković” – Rokovci-Andrijaševci

Obitelji, prijateljima i članovima KUD-a “Slavko Janković” izražavamo iskrenu sućut. Vijest koja je sve zaprepastila. Nažalost, slavonski kraj ostaje bez još jednog istinskog, velikog zaljubljenika u folklor, običaje i tradiciju Slavonije. Darko – entuzijast, predan i marljiv čovjek uložio je ogroman trud i napore u opstojnost seoskog KUD-a s iznimnim uspjesima i prepoznatljivošću diljem RH. Velik gubitak. Neka mu je laka slavonska gruda. Počivao u miru!

Zbogom Darko!

Promocija pjesme i spota MPS KUD-a “Šokadija” – Stari Mikanovci

Pozivamo vas 22. rujna 2018. godine na promociju pjesme i spota “Čaše zveče cilo veče” MPS KUD-a “Šokadija” iz Starih Mikanovaca.

 

Svečanost otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni

O priredbi svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni

 

14. rujna 2018. godine održat će se priredba svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni, smotre tradicijske kulture hrvatskoga naroda.

Da u narodnim običajima živi tradicijska duša naroda, spoznala je književnica Mara Švel-Gamiršek živeći velik dio svoga života u jednom kutku zemlje slavonske.

Temama iz svakodnevna života, lokacijom zbivanja u pregršt zemlje slavonske, nazvanim Cvelferijom, uspješno je odgovorila i zadaćama povijesti, nastupivši tiho, bez pompe. Ona je pokazala svoj zahtjev dvojstva povijesti imaginacije i vlastitim doživljajno-psihološkim mjerilima i nagnućem.

Držeći da je njezino djelo dragocjeno skladište i tematska riznica nadahnuta obzorom užeg slavonskog, šokačkog zavičaja, odlučili smo da tema ovogodišnje priredbe svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni bude Pregršt istine.

Tema je povezana uz njezino najvažnije književno razdoblje koje svrstavamo u „šokačku problematiku“, a vezano je uz prostor između Županje i Morovića. U razdoblju između dva rata Švelova se, u prvom redu, afirmirala kao izraziti šokački pisac, kojemu je dokumentarnost najjača odluka.

Služeći se novelama iz zbirke Šuma i Šokci nadamo se pružiti glumcima zanimljive interpretativne podloge, a ujedno će to biti spomen na čast književnici koje nema, ali živi nada da će se praznina iza njezina nestanka popunjavati mlađim autorima, kojima tradicija nije ono što bi trebalo s proticanjem vremena zanemarivati.

Scenarij čini sedam slika, epizoda, a svaka od njih pokazat će dio cjeline svedene pod jednu temu: Pregršt istine.

O kome ili o čemu?

O katoličkom puku ovoga kraja koji hodom časti Majku Božju šumanovačku; o susretima na hodočašćenju; o odnosu starosjedilaca prema „dođošima“; o običaju po kojem roditelji biraju s kim će kćeri i sinovi sklopiti brak; o nesvjesnom i nesavjesnom Šokčevu pomaganju u sječi prastaroga hrašća; o nekim narodnim vjerovanjima; o književničinoj brizi što će biti s Hrvatskom i njezinim pukom u budućnosti.

Ustroj scenarija neće biti potpuno crkveno-vjerskog izvora, nego mu je svrha pokazati kako nema nepremostiva jaza među čisto crkvenim vjerskim tradicijama s pravim narodnim običajima ove vrste.

Scenarij će se bazirati na utjelovljenju likova iz novela u djelu Šuma i Šokci.

Glumica Vesna Tominac Matačić utjelovit će književnicu Maru Švel – Gamiršek, Sandra Lončarić Dalmatinku Anku, Tena Pataki djevojku Đenku, Ivan Ćaćić bećara Ivu Abramova, Vjekoslav Janković Ivina oca, Tatjana Bertok Zupković Ivinu majku.

Hodočasnice na putu u Šumanovce bit će: Ana Stanojević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Martina Stjepanović i Matea Marušić.

Likove šumskih radnika oživotvorit će: Vladimir Andrić, Vedran Dakić, Zorko Bagić, Zdravko Šinjori i Dražen Matijašević. Stranca trgovca utjelovljuje Miroslav Čabraja.

Svi dijelovi scenarija moraju opravdati njegovu temu, a tome će pridonositi i glazba u kojoj sudjeluju-pjesmom i igrom KUD-ovi i njihove skupine:

KUD „Tomislav“ – Donji Andrijevci (ŽPS i FS),

KUD „Ogranak seljačke sloge“ – Drenovci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Branimir“ – Bošnjaci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Seljačka sloga“ – Gradište (ŽPS, MPS, FS),

KUD „Slavko Janković“ – Rokovci-Andrijaševci (ŽPS, MPS),

Crkveni zbor „Sv. Cecilija“ – Rokovci-Andrijaševci,

KUD „Lela I Vladimir Matanović“ – Antin (ŽPS),

ŽVS „Lira“ – Vinkovci,

MPS „Lipa“ – Vinkovci,

„Šokački rodovi“ – Vinkovci,

Klapa „Cambi“,

TS „Dike“,

TS „Caprio“ i

TS „Banda odabrana“.

Solopjevači: Đani Stipaničev, Alen Nižetić i Ivan Penezić.

Sjećanju na doajena pučke pjesme Đuku Galovića i njegovu suprugu Mariju pridonijet će pjevanje bećaraca i uglazbljenih dijelova njegovih pjesama.

Što se tiče narodnoga ruha, svako kulturno-umjetničko društvo odjenut će ruho prema savjetu  kazivača u njihovom selu.

Neka i ovaj scenarij bude u čast svih onih koji su ostavili zapise o vremenu svojega življenja i njegovanja tradicijske kulture našega naroda.

KUD “Slavko Janković” iz Šiškovaca najuspješnije društvo Folklornih večeri 2018.

NAJBOLJE PREDSTAVLJENA DRUŠTVA NA FOLKLORNIM VEČERIMA 2018.

1. KUD „SLAVKO JANKOVIĆ“ – ŠIŠKOVCI
2. KUD „SELJAČKA SLOGA“ – BOGDANOVCI
3. HSKPD „SELJAČKA SLOGA“ – NUŠTAR
4. KUD „SLAVKO MAĐER“ – CERIĆ I KUD „OGRANAK SELJAČKE SLOGE“ – DRENOVCI
5. KUD „ŠOKADIJA“ – STARI MIKANOVCI
6. KUD „I. GORAN KOVAČIĆ“ – IVANKOVO
7. KUD „SLOGA“- STROŠINCI
8. KUD „JANKOVCI“ – STARI JANKOVCI
9. KUD „MIJAT STOJANOVIĆ“ – BABINA GREDA
10. KUD „JOSIP KOZARAC“ – ŠTITAR

 

U šatoru Vinkovačkih jeseni večeras je održana posljednja ovogodišnja Folklorna večer čime je završila Smotra folklora Vukovarsko-srijemske županije u okviru 53. Vinkovačkih jeseni.

Od 7. rujna na pozornici u šatoru Vinkovačkih jeseni predstavilo se 51 društvo. Svi oni za Folklorne večeri pripremali su se tijekom cijele godine, a za nastup odabrano je ono za što se držalo kako će ostaviti najbolji dojam na Prosudbeno povjerenstvo, od spleta kola i pjesama do starih običaja. Vukovarsko-srijemskim KUD-ovima Folklorne večeri su vrhunac rada u jednoj godini i iznimno se trude što bolje i autentičnije predstaviti folklor svoga mjesta, a dodatni motiv je to što najbolje ocijenjeni stječu pravo prezentirati Vukovarsko-srijemsku županiju u idućih godinu dana na folklornim i drugim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Tko će to biti ocijenilo je Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: mr.sc. Ljubica Gligorević, Marinko Blažinkov, Danijel Šota i Ivan Zlatunić, a na KUD-ovima je bilo da što bolje rekonstruiraju izvornost nošnji, običaje te ples i pjesmu koji su ih pratili. Ocjenjivalo se sve, originalnost nošnje i izvedbe kola, glazbeni i pjevački dio nastupa, kao i opći dojam na sceni. Iako su u nekim slučajevima odlučivale nijanse, odluka o konačnom poretku ipak je donesena.

Kulturno-umjetničko društvo koje je svojim nastupom ostavilo najbolji dojam je “Slavko Janković” Šiškovci.

Poredak preostalih KUD-ova je sljedeći: 2. “Seljačka sloga” Bogdanovci, 3. “Seljačka sloga” Nuštar, 4. “Slavko Mađer” Cerić i “Ogranak seljačke sloge” Drenovci, 5. “Šokadija” Mikanovci, 6. “Ivan Goran Kovačić” Ivankovo, 7. “Seljačka sloga” Strošinci, 8. “Jankovci” Stari Jankovci, 9. “Mijat Stojanović” Babina Greda, 10. “Josip Kozarac” Štitar.

O priredbi svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni

14. rujna 2018. godine održat će se priredba svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni, smotre tradicijske kulture hrvatskoga naroda.

Da u narodnim običajima živi tradicijska duša naroda, spoznala je književnica Mara Švel-Gamiršek živeći velik dio svoga života u jednom kutku zemlje slavonske.

Temama iz svakodnevna života, lokacijom zbivanja u pregršt zemlje slavonske, nazvanim Cvelferijom, uspješno je odgovorila i zadaćama povijesti, nastupivši tiho, bez pompe. Ona je pokazala svoj zahtjev dvojstva povijesti imaginacije i vlastitim doživljajno-psihološkim mjerilima i nagnućem.

Držeći da je njezino djelo dragocjeno skladište i tematska riznica nadahnuta obzorom užeg slavonskog, šokačkog zavičaja, odlučili smo da tema ovogodišnje priredbe svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni bude Pregršt istine.

Tema je povezana uz njezino najvažnije književno razdoblje koje svrstavamo u „šokačku problematiku“, a vezano je uz prostor između Županje i Morovića. U razdoblju između dva rata Švelova se, u prvom redu, afirmirala kao izraziti šokački pisac, kojemu je dokumentarnost najjača odluka.

Služeći se novelama iz zbirke Šuma i Šokci nadamo se pružiti glumcima zanimljive interpretativne podloge, a ujedno će to biti spomen na čast književnici koje nema, ali živi nada da će se praznina iza njezina nestanka popunjavati mlađim autorima, kojima tradicija nije ono što bi trebalo s proticanjem vremena zanemarivati.

Scenarij čini sedam slika, epizoda, a svaka od njih pokazat će dio cjeline svedene pod jednu temu: Pregršt istine.

O kome ili o čemu?

O katoličkom puku ovoga kraja koji hodom časti Majku Božju šumanovačku; o susretima na hodočašćenju; o odnosu starosjedilaca prema „dođošima“; o običaju po kojem roditelji biraju s kim će kćeri i sinovi sklopiti brak; o nesvjesnom i nesavjesnom Šokčevu pomaganju u sječi prastaroga hrašća; o nekim narodnim vjerovanjima; o književničinoj brizi što će biti s Hrvatskom i njezinim pukom u budućnosti.

Ustroj scenarija neće biti potpuno crkveno-vjerskog izvora, nego mu je svrha pokazati kako nema nepremostiva jaza među čisto crkvenim vjerskim tradicijama s pravim narodnim običajima ove vrste.

Scenarij će se bazirati na utjelovljenju likova iz novela u djelu Šuma i Šokci.

Glumica Vesna Tominac Matačić utjelovit će književnicu Maru Švel – Gamiršek, Sandra Lončarić Dalmatinku Anku, Tena Pataki djevojku Đenku, Ivan Ćaćić bećara Ivu Abramova, Vjekoslav Janković Ivina oca, Tatjana Bertok Zupković Ivinu majku.

Hodočasnice na putu u Šumanovce bit će: Ana Stanojević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Martina Stjepanović i Matea Marušić.

Likove šumskih radnika oživotvorit će: Vladimir Andrić, Vedran Dakić, Zorko Bagić, Zdravko Šinjori i Dražen Matijašević. Stranca trgovca utjelovljuje Miroslav Čabraja.

Svi dijelovi scenarija moraju opravdati njegovu temu, a tome će pridonositi i glazba u kojoj sudjeluju-pjesmom i igrom KUD-ovi i njihove skupine:

KUD „Tomislav“ – Donji Andrijevci (ŽPS i FS),

KUD „Ogranak seljačke sloge“ – Drenovci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Branimir“ – Bošnjaci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Seljačka sloga“ – Gradište (ŽPS, MPS, FS),

KUD „Slavko Janković“ – Rokovci-Andrijaševci (ŽPS, MPS),

Crkveni zbor „Sv. Cecilija“ – Rokovci-Andrijaševci,

KUD „Lela i Vladimir Matanović“ – Antin (ŽPS),

ŽVS „Lira“ – Vinkovci,

MPS „Lipa“ – Vinkovci,

„Šokački rodovi“ – Vinkovci,

Klapa „Cambi“,

TS „Dike“,

TS „Caprio“ i

TS „Banda odabrana“.

Solopjevači: Đani Stipaničev, Alen Nižetić i Ivan Penezić.

Sjećanju na doajena pučke pjesme Đuku Galovića i njegovu suprugu Mariju pridonijet će pjevanje bećaraca i uglazbljenih dijelova njegovih pjesama.

Što se tiče narodnoga ruha, svako kulturno-umjetničko društvo odjenut će ruho prema savjetu  kazivača u njihovom selu.

Neka i ovaj scenarij bude u čast svih onih koji su ostavili zapise o vremenu svojega življenja i njegovanja tradicijske kulture našega naroda.

 

XI. Smotra pučkih marijanskih pjesama “K nebu leti pjesmo moja”

Čast nam je i zadovoljstvo pozvati vas na XI. Smotru pučkih marijanskih pjesama pod nazivom K nebu leti pjesmo moja.

Smotra je osnovana s ciljem promicanja pučkih napjeva, a tematikom vezanih uz lik Blažene Djevice Marije, koja se u Bošnjacima od 1945. godine časti kao Draga Gospa Bošnjačka.

Ove godine Smotra će se održati na blagdan Male Gospe, 8. rujna 2018. (subota) s početkom u 20.00 sati. Početak Smotre predviđen je slavljem sv. mise u župnoj crkvi sv. Martina biskupa u 19.00 sati.

Vidimo se u Bošnjacima!

Državna smotra hrvatskoga izvornog folklora 53. Vinkovačkih jeseni

Subota, 15. 9. 2018.

 1. dio

 Trg bana Josipa Šokčevića, glavna pozornica

 18.00 sati – generalna proba

 20.00 sati – nastupi

1. KUD „Seljačka sloga“ – Gradište (Vukovarsko-srijemska županija)
2. HKD „Vrila“ – Župa Mostarski Gradac, Široki Brijeg (Bosna i Hercegovina)
3. KUD „Sveti Antun“ – Pokupska Dolina (Karlovačka županija)
4. Udruga „Lastovski poklad“, KUD „Lastovo“ – Lastovo (Dubrovačko-neretvanska županija)
5. KUD „Zrin“ – Legrad (Koprivničko-križevačka županija)
6. KUD „Bedem“ – Grebaštica (Šibensko-kninska županija)
7. FD „Otočac“, GPOU – Otočac (Ličko-senjska županija)
8. KUD „Luzarica“ – Pridraga (Zadarska županija)
9. KUD „7 Kaštela“ – Kaštel Gomilica (Splitsko-dalmatinska županija)
10. KUD „Nova zora“ – Donja Lomnica (Zagrebačka županija)
11. FD „Pazin“ – Pazin (Istarska županija)
12. FS HKD „Veseli Gradišćanci“ – Unda (Mađarska)
13. KUD „Slavonac“ – Forkuševci (Osječko-baranjska županija)

Nedjelja, 16. 9. 2018.

 1. dio

 Trg bana Josipa Šokčevića, glavna pozornica

 12.00 sati – nastupi

1. KUD “Branimir” – Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)
2. HKD „Međimurje“ (FS Trsek) – Ljubljana (Slovenija)
3. KUD „Karaševska zora“ – Karaševo (Rumunjska)
4. KUD „Bosanska Posavina“ – Beč (Austrija)
5. KUD „Kvirin“ – Linz (Austrija)
6. KUD „Salinovec“ – Salinovec (Varaždinska županija)

Nedjelja 16. 9. 2018.

 3. dio

 šator Vinkovačkih jeseni, Trg Vinkovačkih jeseni

 19.00 sati – nastupi

1. HKUD „Goranci“ – Mostar (Bosna i Hercegovina)
2. KUD „Sv. Jeronim“ – Štrigova (Međimurska županija)
3. KUD „Pokupljanka“ – Brest Pokupski (Sisačko-moslavačka županija)
4. Udruga „Krč“ – Primošten (Šibensko-kninska županija)
5. HSPD „Podgorac“ – Gračani (Grad Zagreb)
6. KUD „Izvor“ – Žabljak Usora (Bosna i Hercegovina)
7. KUD „Sloga“ – Miklouš (Bjelovarsko-bilogorska županija)
8. KUD „Cetingradska tamburica“ – Cetingrad (Karlovačka županija)
9. KUD „Kolo“ – Donja Bebrina (Brodsko-posavska županija)
10. KUD „Berda“ – Brestovac (Požeško-slavonska županija)
11. KUD „Tomislav“ – Sibinj (Brodsko-posavska županija)
12. KUD „Sloga“ – Satnica Đakovačka (Osječko-baranjska županija)
13. KUD „Vrbje“ – Vrbje (Brodsko-posavska županija)
14. KUD „Slavko Janković“ – Rokovci-Andrijaševci (Vukovarsko-srijemska županija)

 

Nastup KC “Klasje” iz Privlake na XI. Festivalu “Vražji kotao” u Mađarskoj

XI. FESTIVAL „VRAŽJI KOTAO“ (Ördögkatlan)

(od 31. 7. do 4. 8. 2018. godine)

 

Nastup Kulturnog Centra „Klasje“ iz Privlake u prekrasnom Aralica vrtu (Aralica kert), na adresi Nagyharsány, Kossuth L. 38 u vlasništvu Marka Aralice (rođenog Privlačanina) na XI. festivalu “Vražji kotao” 4. 8.2018. godine kada je i hrvatski dan te nastupaju KUD-ovi i grupe iz Hrvatske.

 

 

O FESTIVALU

 „Vražji kotao“ je treći po veličini festival u Mađarskoj koji sa svojih 150 koncerata i preko 600 programa okupi više od 70 tisuća posjetitelja. Održava se kroz pet dana u četiri živopisna sela mađarskog dijela Baranje na potezu Šikloš-Vilanj: Nađharšanju, Beremendu, Kišharšanju i Vilanju. Već treću godinu njegova posebnost i finale je „Hrvatski dan“ koji će se održati u subotu 4. kolovoza od 19:30 sati u Aralica vrtu, hrvatskoj oazi podno Vražjeg brda u Nađharšanju. U prekrasnom mediteranskom ambijentu „Pansiona Aralica“ očekuje vas sadržajan umjetnički i folklorni program uz neizostavnu bogatu eno-gastronomsku ponudu.

Brojnim posjetiteljima hrvatsku kulturu Slavonije i Srijema predstavit će Kulturni centar Klasje iz Privlake. „Predstavit ćemo se pjesmama, plesovima i bećarcima, a nastupat ćemo u svim tipovima originalnih narodnih nošnji iz našeg kraja. Uz plesnu, pjevačku skupinu i tamburaše predstavit ćemo se i tradicijskim instrumentom samicom“, najavljuju Privlačani.

„Pozivamo sve naše Slavonce i Baranjce da dođu i upoznaju ljepote ovog dijela Mađarske. Dočekujemo ih raširenih ruku i želimo da i sami dožive ono zbog čega se naši gosti uvijek vraćaju“, poručuje domaćin Marko Aralica.

A razloga je mnogo. Krenimo od onih koja su izazov za nepce. Neizostavna palinka (rakija) kojom se zove na predjelo, izvrsna jela spravljena na tradicionalni način poput langošica ili gulaš s neizostavnom začinskom paprikom te sjajna vina koja godišnje u ovaj kraj privlače tisuće mađarskih, ali i turista iz cijele Europe. Vinska cesta Šikloš-Vilanj je prva proglašena vinska cesta u Mađarskoj, a kraj oko Vilanja nadaleko je poznat po crnim vinima – portugizac, frankovka (Kékfrankos), crni pinot, dok u onom oko Šikloša prevladavaju bijela vina – graševina (Olaszrizling), chardonay, sivi pinot… Osvježenje od ljetnih vrućina koje se spuštaju na ovaj južni dio Mađarske pronaći ćete u nadaleko poznatim toplicama u Harkanju ili novouređenom kompleksu Thermal spa podno srednjovjekovnog dvorca u Šiklošu. A prostrani vrt pansiona Aralica, domaćina „Hrvatskog dana“, sigurno daje poseban mediteranski pečat položaju ispod piramidastog brda Szársomlyó, zbog čije ga ljetne mikroklime i okoliša nazivaju i mađarskim daškom Mediterana u Panonskoj nizini. Vrt je skladna i mirisna kombinacija zelenila i cvijeća, uklopljenog u kamen dovezen s obližnjeg kamenoloma čiji je vlasnik nekad davno i stanovao na imanju za čiji je neponovljiv ambijent zaslužan vlasnik Marko Aralica, rođeni Privlačanin.

„Najveća želja mi je i cilj povezati mađarsku Baranju s hrvatskom Slavonijom i Baranjom“, kaže gazda Marko, i zato će se i ove godine u njegovom dvorištu zapjevati bećarac i zasvirati tamburica te ispreplesti običaji Šokadije, Srijema, Baranje i Hrvata iz Mađarske. Veselje će zasigurno, kao i lani, potrajati do sitnih sati.

U subotu 4. kolovoza u Nađharšanju se očekuje barem dvostruko više posjetitelja nego što mjesto ima stanovnika. Nećete pogriješiti ako i vi izazovete vraga i zaorete koju brazdu podno Vražjeg brda. Ulaz je BESPLATAN!

Vražje brdo
Lik vraga i legenda koja se vezuje uz njega oslikani su u unutrašnjosti stare trafostanice koja je danas preuređena u vidikovac s kojeg puca pogled na brdo na kojemu je zaorao svoju posljednju brazdu. „Vrag se zagledao u mladu curu koja se zvala Harka. Budući da je bio jako uporan i opsjedao njezinu majku, ona mu je postavila zadatak kojim ga se htjela konačno riješiti. Vrag je u jednoj noći trebao izorati ovo kameno brdo. Pred jutro, kada je majka vidjela da je posao pri kraju, pošla je uzbuniti pijetlove da što ranije oglase dan, budući da po danu vrag bježi. Kada je bacila prvog pijetla i ostali su zakukurikali, a na mjestu gdje je vrag odbacio plug potekla je voda i danas to mjesto po uspomeni na ime kćeri nosi naziv Harkanj“, prepričava anegdotu gazda Marko.

Vrt pansiona Aralica među najljepšim u ovom dijelu Mađarske
Pansion Aralica s mediteranskim vrtom jedan je od ljepših u ovom dijelu Mađarske, a u njega navraćaju gosti iz raznih dijelova Europe. Smješten je na samo pet kilometara od Villanya, 12 kilometara od Harkanya, 30 od Donjeg Miholjca i desetak kilometara od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo Selo i idealno je mjesto za opuštanje. Najčešći gosti su cikloturisti, motoristi, posjetitelji vinskih cesta, paraglajderi i svi željni predaha ili zabave i upoznavanja ovog dijela Mađarske.