Trg Vinkovačkih jeseni 1, 32 100 Vinkovci
032/334-635
Pon-Pet: 08:00 - 16:00

Kategorija: Novosti

Novosti

Svečanost otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni

O priredbi svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni

 

14. rujna 2018. godine održat će se priredba svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni, smotre tradicijske kulture hrvatskoga naroda.

Da u narodnim običajima živi tradicijska duša naroda, spoznala je književnica Mara Švel-Gamiršek živeći velik dio svoga života u jednom kutku zemlje slavonske.

Temama iz svakodnevna života, lokacijom zbivanja u pregršt zemlje slavonske, nazvanim Cvelferijom, uspješno je odgovorila i zadaćama povijesti, nastupivši tiho, bez pompe. Ona je pokazala svoj zahtjev dvojstva povijesti imaginacije i vlastitim doživljajno-psihološkim mjerilima i nagnućem.

Držeći da je njezino djelo dragocjeno skladište i tematska riznica nadahnuta obzorom užeg slavonskog, šokačkog zavičaja, odlučili smo da tema ovogodišnje priredbe svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni bude Pregršt istine.

Tema je povezana uz njezino najvažnije književno razdoblje koje svrstavamo u „šokačku problematiku“, a vezano je uz prostor između Županje i Morovića. U razdoblju između dva rata Švelova se, u prvom redu, afirmirala kao izraziti šokački pisac, kojemu je dokumentarnost najjača odluka.

Služeći se novelama iz zbirke Šuma i Šokci nadamo se pružiti glumcima zanimljive interpretativne podloge, a ujedno će to biti spomen na čast književnici koje nema, ali živi nada da će se praznina iza njezina nestanka popunjavati mlađim autorima, kojima tradicija nije ono što bi trebalo s proticanjem vremena zanemarivati.

Scenarij čini sedam slika, epizoda, a svaka od njih pokazat će dio cjeline svedene pod jednu temu: Pregršt istine.

O kome ili o čemu?

O katoličkom puku ovoga kraja koji hodom časti Majku Božju šumanovačku; o susretima na hodočašćenju; o odnosu starosjedilaca prema „dođošima“; o običaju po kojem roditelji biraju s kim će kćeri i sinovi sklopiti brak; o nesvjesnom i nesavjesnom Šokčevu pomaganju u sječi prastaroga hrašća; o nekim narodnim vjerovanjima; o književničinoj brizi što će biti s Hrvatskom i njezinim pukom u budućnosti.

Ustroj scenarija neće biti potpuno crkveno-vjerskog izvora, nego mu je svrha pokazati kako nema nepremostiva jaza među čisto crkvenim vjerskim tradicijama s pravim narodnim običajima ove vrste.

Scenarij će se bazirati na utjelovljenju likova iz novela u djelu Šuma i Šokci.

Glumica Vesna Tominac Matačić utjelovit će književnicu Maru Švel – Gamiršek, Sandra Lončarić Dalmatinku Anku, Tena Pataki djevojku Đenku, Ivan Ćaćić bećara Ivu Abramova, Vjekoslav Janković Ivina oca, Tatjana Bertok Zupković Ivinu majku.

Hodočasnice na putu u Šumanovce bit će: Ana Stanojević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Martina Stjepanović i Matea Marušić.

Likove šumskih radnika oživotvorit će: Vladimir Andrić, Vedran Dakić, Zorko Bagić, Zdravko Šinjori i Dražen Matijašević. Stranca trgovca utjelovljuje Miroslav Čabraja.

Svi dijelovi scenarija moraju opravdati njegovu temu, a tome će pridonositi i glazba u kojoj sudjeluju-pjesmom i igrom KUD-ovi i njihove skupine:

KUD „Tomislav“ – Donji Andrijevci (ŽPS i FS),

KUD „Ogranak seljačke sloge“ – Drenovci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Branimir“ – Bošnjaci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Seljačka sloga“ – Gradište (ŽPS, MPS, FS),

KUD „Slavko Janković“ – Rokovci-Andrijaševci (ŽPS, MPS),

Crkveni zbor „Sv. Cecilija“ – Rokovci-Andrijaševci,

KUD „Lela I Vladimir Matanović“ – Antin (ŽPS),

ŽVS „Lira“ – Vinkovci,

MPS „Lipa“ – Vinkovci,

„Šokački rodovi“ – Vinkovci,

Klapa „Cambi“,

TS „Dike“,

TS „Caprio“ i

TS „Banda odabrana“.

Solopjevači: Đani Stipaničev, Alen Nižetić i Ivan Penezić.

Sjećanju na doajena pučke pjesme Đuku Galovića i njegovu suprugu Mariju pridonijet će pjevanje bećaraca i uglazbljenih dijelova njegovih pjesama.

Što se tiče narodnoga ruha, svako kulturno-umjetničko društvo odjenut će ruho prema savjetu  kazivača u njihovom selu.

Neka i ovaj scenarij bude u čast svih onih koji su ostavili zapise o vremenu svojega življenja i njegovanja tradicijske kulture našega naroda.

KUD “Slavko Janković” iz Šiškovaca najuspješnije društvo Folklornih večeri 2018.

NAJBOLJE PREDSTAVLJENA DRUŠTVA NA FOLKLORNIM VEČERIMA 2018.

  1. KUD „SLAVKO JANKOVIĆ“ – ŠIŠKOVCI
  2. KUD „SELJAČKA SLOGA“ – BOGDANOVCI
  3. HSKPD „SELJAČKA SLOGA“ – NUŠTAR
  4. KUD „SLAVKO MAĐER“ – CERIĆ I KUD „OGRANAK SELJAČKE SLOGE“ – DRENOVCI
  5. KUD „ŠOKADIJA“ – STARI MIKANOVCI
  6. KUD „I. GORAN KOVAČIĆ“ – IVANKOVO
  7. KUD „SLOGA“- STROŠINCI
  8. KUD „JANKOVCI“ – STARI JANKOVCI
  9. KUD „MIJAT STOJANOVIĆ“ – BABINA GREDA
  10. KUD „JOSIP KOZARAC“ – ŠTITAR

 

U šatoru Vinkovačkih jeseni večeras je održana posljednja ovogodišnja Folklorna večer čime je završila Smotra folklora Vukovarsko-srijemske županije u okviru 53. Vinkovačkih jeseni.

Od 7. rujna na pozornici u šatoru Vinkovačkih jeseni predstavilo se 51 društvo. Svi oni za Folklorne večeri pripremali su se tijekom cijele godine, a za nastup odabrano je ono za što se držalo kako će ostaviti najbolji dojam na Prosudbeno povjerenstvo, od spleta kola i pjesama do starih običaja. Vukovarsko-srijemskim KUD-ovima Folklorne večeri su vrhunac rada u jednoj godini i iznimno se trude što bolje i autentičnije predstaviti folklor svoga mjesta, a dodatni motiv je to što najbolje ocijenjeni stječu pravo prezentirati Vukovarsko-srijemsku županiju u idućih godinu dana na folklornim i drugim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Tko će to biti ocijenilo je Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: mr.sc. Ljubica Gligorević, Marinko Blažinkov, Danijel Šota i Ivan Zlatunić, a na KUD-ovima je bilo da što bolje rekonstruiraju izvornost nošnji, običaje te ples i pjesmu koji su ih pratili. Ocjenjivalo se sve, originalnost nošnje i izvedbe kola, glazbeni i pjevački dio nastupa, kao i opći dojam na sceni. Iako su u nekim slučajevima odlučivale nijanse, odluka o konačnom poretku ipak je donesena.

Kulturno-umjetničko društvo koje je svojim nastupom ostavilo najbolji dojam je “Slavko Janković” Šiškovci.

Poredak preostalih KUD-ova je sljedeći: 2. “Seljačka sloga” Bogdanovci, 3. “Seljačka sloga” Nuštar, 4. “Slavko Mađer” Cerić i “Ogranak seljačke sloge” Drenovci, 5. “Šokadija” Mikanovci, 6. “Ivan Goran Kovačić” Ivankovo, 7. “Seljačka sloga” Strošinci, 8. “Jankovci” Stari Jankovci, 9. “Mijat Stojanović” Babina Greda, 10. “Josip Kozarac” Štitar.

O priredbi svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni

14. rujna 2018. godine održat će se priredba svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni, smotre tradicijske kulture hrvatskoga naroda.

Da u narodnim običajima živi tradicijska duša naroda, spoznala je književnica Mara Švel-Gamiršek živeći velik dio svoga života u jednom kutku zemlje slavonske.

Temama iz svakodnevna života, lokacijom zbivanja u pregršt zemlje slavonske, nazvanim Cvelferijom, uspješno je odgovorila i zadaćama povijesti, nastupivši tiho, bez pompe. Ona je pokazala svoj zahtjev dvojstva povijesti imaginacije i vlastitim doživljajno-psihološkim mjerilima i nagnućem.

Držeći da je njezino djelo dragocjeno skladište i tematska riznica nadahnuta obzorom užeg slavonskog, šokačkog zavičaja, odlučili smo da tema ovogodišnje priredbe svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni bude Pregršt istine.

Tema je povezana uz njezino najvažnije književno razdoblje koje svrstavamo u „šokačku problematiku“, a vezano je uz prostor između Županje i Morovića. U razdoblju između dva rata Švelova se, u prvom redu, afirmirala kao izraziti šokački pisac, kojemu je dokumentarnost najjača odluka.

Služeći se novelama iz zbirke Šuma i Šokci nadamo se pružiti glumcima zanimljive interpretativne podloge, a ujedno će to biti spomen na čast književnici koje nema, ali živi nada da će se praznina iza njezina nestanka popunjavati mlađim autorima, kojima tradicija nije ono što bi trebalo s proticanjem vremena zanemarivati.

Scenarij čini sedam slika, epizoda, a svaka od njih pokazat će dio cjeline svedene pod jednu temu: Pregršt istine.

O kome ili o čemu?

O katoličkom puku ovoga kraja koji hodom časti Majku Božju šumanovačku; o susretima na hodočašćenju; o odnosu starosjedilaca prema „dođošima“; o običaju po kojem roditelji biraju s kim će kćeri i sinovi sklopiti brak; o nesvjesnom i nesavjesnom Šokčevu pomaganju u sječi prastaroga hrašća; o nekim narodnim vjerovanjima; o književničinoj brizi što će biti s Hrvatskom i njezinim pukom u budućnosti.

Ustroj scenarija neće biti potpuno crkveno-vjerskog izvora, nego mu je svrha pokazati kako nema nepremostiva jaza među čisto crkvenim vjerskim tradicijama s pravim narodnim običajima ove vrste.

Scenarij će se bazirati na utjelovljenju likova iz novela u djelu Šuma i Šokci.

Glumica Vesna Tominac Matačić utjelovit će književnicu Maru Švel – Gamiršek, Sandra Lončarić Dalmatinku Anku, Tena Pataki djevojku Đenku, Ivan Ćaćić bećara Ivu Abramova, Vjekoslav Janković Ivina oca, Tatjana Bertok Zupković Ivinu majku.

Hodočasnice na putu u Šumanovce bit će: Ana Stanojević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Martina Stjepanović i Matea Marušić.

Likove šumskih radnika oživotvorit će: Vladimir Andrić, Vedran Dakić, Zorko Bagić, Zdravko Šinjori i Dražen Matijašević. Stranca trgovca utjelovljuje Miroslav Čabraja.

Svi dijelovi scenarija moraju opravdati njegovu temu, a tome će pridonositi i glazba u kojoj sudjeluju-pjesmom i igrom KUD-ovi i njihove skupine:

KUD „Tomislav“ – Donji Andrijevci (ŽPS i FS),

KUD „Ogranak seljačke sloge“ – Drenovci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Branimir“ – Bošnjaci (MPS, ŽPS, FS, TS),

KUD „Seljačka sloga“ – Gradište (ŽPS, MPS, FS),

KUD „Slavko Janković“ – Rokovci-Andrijaševci (ŽPS, MPS),

Crkveni zbor „Sv. Cecilija“ – Rokovci-Andrijaševci,

KUD „Lela i Vladimir Matanović“ – Antin (ŽPS),

ŽVS „Lira“ – Vinkovci,

MPS „Lipa“ – Vinkovci,

„Šokački rodovi“ – Vinkovci,

Klapa „Cambi“,

TS „Dike“,

TS „Caprio“ i

TS „Banda odabrana“.

Solopjevači: Đani Stipaničev, Alen Nižetić i Ivan Penezić.

Sjećanju na doajena pučke pjesme Đuku Galovića i njegovu suprugu Mariju pridonijet će pjevanje bećaraca i uglazbljenih dijelova njegovih pjesama.

Što se tiče narodnoga ruha, svako kulturno-umjetničko društvo odjenut će ruho prema savjetu  kazivača u njihovom selu.

Neka i ovaj scenarij bude u čast svih onih koji su ostavili zapise o vremenu svojega življenja i njegovanja tradicijske kulture našega naroda.

 

XI. Smotra pučkih marijanskih pjesama “K nebu leti pjesmo moja”

Čast nam je i zadovoljstvo pozvati vas na XI. Smotru pučkih marijanskih pjesama pod nazivom K nebu leti pjesmo moja.

Smotra je osnovana s ciljem promicanja pučkih napjeva, a tematikom vezanih uz lik Blažene Djevice Marije, koja se u Bošnjacima od 1945. godine časti kao Draga Gospa Bošnjačka.

Ove godine Smotra će se održati na blagdan Male Gospe, 8. rujna 2018. (subota) s početkom u 20.00 sati. Početak Smotre predviđen je slavljem sv. mise u župnoj crkvi sv. Martina biskupa u 19.00 sati.

Vidimo se u Bošnjacima!

Svečani mimohod 53. Vinkovačkih jeseni

SVEČANI MIMOHOD 53. VINKOVAČKE JESENI  

 

Nedjelja, 16. rujna 2018. godine

u 10.00 sati uz izravan prijenos na HRT-u

 

Sudionici:

GRADSKA LIMENA GLAZBA, VINKOVCI

MAŽORETKINJE GRADA VINKOVACA I OPĆINE NUŠTAR

ZASTAVE i GRBOVI

VINKOVAČKI ŠOKAČKI RODOVI

POBJEDNICI REVIJA: MLADOST I LJEPOTA SLAVONIJE – STARI MIKANOVCI, ZIMSKO SPREMANJE – ANTIN, U OTOKU MOBA – OTOK

ETNO FRIZURE HRVATSKE

KUD “TKANICA“ – VINKOVCI U STILIZIRANIM STAROGRADSKIM NOŠNJAMA

PRVA KANJDŽIJAŠKA UDRUGA – KRUŠEVICA, 2010.

  1. KUD „SELJAČKA SLOGA“ – BOGDANOVCI
  2. KUD „LASTOVO“ – LASTOVO
  3. KUD „GRANIČARI“ – GUNJA
  4. KUD „MIŠNJICE“ – ŽRNOVO
  5. KUD „SLAVKO JANKOVIĆ“ – ŠIŠKOVCI
  6. KUD „ZVONKO GALOVIĆ-NONA“ – TOMPOJEVCI
  7. KUD „SVETI ANTUN“ – POKUPSKA DOLINA
  8. KUD „GRANČICA“ – ĐELETOVCI
  9. KUD „ZRIN“ – LEGRAD
  10. KUD „ŠOKADIJA“ – LIPOVAC
  11. FD i  GPOU „OTOČAC“ – OTOČAC
  12. KUD „IVAN GORAN KOVAČIĆ“ – IVANKOVO
  13. KUD „SLAVONAC“ – FORKUŠEVCI
  14. KUD „RAZIGRANA ŠOKADIJA“ – PRKOVCI
  15. KUD „BEDEM“ – GREBAŠTICA
  16. KUD „ŠOKADIJA“ – STARI MIKANOVCI
  17. KUD „7 KAŠTELA“ – KAŠTEL GOMILICA
  18. KUD „ZVONKO BAN“ – JARMINA
  19. KUD „NOVA ZORA“ – DONJA LOMNICA
  20. HKD „VRILA“ – ŠIROKI BRIJEG (Bosna i Hercegovina)
  21. KUD „LELA I VLADIMIR MATANOVIĆ“ – ANTIN
  22. KUD „SPAČVA“ – DONJE NOVO SELO
  23. KUD „SLAVKO MAĐER“ – CERIĆ
  24. HKD „VESELI GRADIŠTANCI“ – UNDA (Mađarska)
  25. KUD „SAMICA“ – NOVI JANKOVCI
  26. KUD „SELJAČKA SLOGA“ – STROŠINCI
  27. KUD „FILIPOVČICE“ – KOMLETINCI
  28. KUD „SLOGA“ – MIKLOUŠ
  29. KUD „IVAN DOMAC“ – PRIVLAKA
  30. KUD „KOLO“ – DONJA BEBRINA
  31. KUD „ZRINSKI“ – TORDINCI
  32. KUD „VRBJE“ – VRBJE
  33. KUD „JOSIP KOZARAC“ – POSAVSKI PODGAJCI
  34. KUD „OGRANAK SELJAČKE SLOGE“ – DRENOVCI
  35. KUD „LJESKOVAC“ – VINKOVAČKO NOVO SELO
  36. KUD „TOMISLAV“ – CERNA
  37. KUD „CETINSKA TAMBURICA“ – CETINGRAD
  38. KUD „MATIJA GUBEC“ – ILAČA
  39. KUD „BERDA“ – BRESTOVAC
  40. KUD „SELJAČKA SLOGA“ – IVANKOVO
  41. KUD „SVETI JERONIM“ – ŠTRIGOVA
  42. KUD „ANTUN GUSTAV MATOŠ“ – TOVARNIK
  43. KUD „POKUPLJANKA“ – BREST POKUPSKI
  44. KUD „ADY ENDRE“ – KOROĐ
  45. KUD „SLAVKO JANKOVIĆ“ – ROKOVCI-ANDRIJAŠEVCI
  46. KUD „PETEFI ŠANDOR“ – ČAKOVCI
  47. KUD „SLOGA“ – SATNICA        —————- kružni tok
  48. KUD „MLADOST“ – VOĐINCI
  49. HSKPD „SELJAČKA SLOGA“ – NUŠTAR
  50. UDRUGA „KRČ“ – PRIMOŠTEN
  51. KUD „IZVOR“ ŽABLJAK USORA (Bosna i Hercegovina)
  52. KUD „PRI DVD-u NIJEMCI“ – NIJEMCI
  53. HSPD „PODGORAC“ – GRAČANI
  54. KC „KLASJE“ – PRIVLAKA
  55. KUD „MATIJA GUBEC“ – SOTIN  ————– slavonski sokak
  56. KUD „JOAKIM HARDI“ – PETROVCI
  57. HKUD „GORANCI“ – MOSTAR (Bosna i Hercegovina)
  58. KUD „RAZIGRANA ŠOKADIJA“ – PRKOVCI
  59. SKUDS „ONDREJ PEKAR“ – SOLJANI
  60. HKGD „DUNAV“ – VUKOVAR
  61. KUD „KVIRIN“ – LINZ (Austrija)
  62. KUD „TOMISLAV“ – SIBINJ
  63. KUD „JANKOVCI“ – STARI JANKOVCI
  64. KUD „POSAVAC“ – VRBANJA ————– pozornica
  65. KUD „KARAŠEVSKA ZORA“ – KARAŠEVO (Rumunjska)
  66. KUD „SALINOVEC“ – SALINOVEC
  67. KUD „SLOGA“ – RETKOVCI
  68. HKD „MEĐIMURJE“ – LJUBLJANA (Slovenija)
  69. KUD „DUKATI“ – SVINJAREVCI
  70. KUD „BOSANSKA POSAVINA“ – BEČ (Austrija)
  71. KUD „KOLO“ – VUKOVAR
  72. KUD „LUZARICA“ – PRIDRAGA
  73. KUD “BRANIMIR” – BOŠNJACI

SVEČANE KONJSKE ZAPREGE I JAHAČI

 

Nakon svečanog mimohoda KUD-ovi i građani zaplesat će najveće šokačko kolo!

Vidimo se u Vinkovcima!

 

 

Državna smotra hrvatskoga izvornog folklora 53. Vinkovačkih jeseni

Subota, 15. 9. 2018.

 1. dio

 Trg bana Josipa Šokčevića, glavna pozornica

 18.00 sati – generalna proba

 20.00 sati – nastupi

  1. KUD „Seljačka sloga“ – Gradište (Vukovarsko-srijemska županija)
  2. HKD „Vrila“ – Župa Mostarski Gradac, Široki Brijeg (Bosna i Hercegovina)
  3. KUD „Sveti Antun“ – Pokupska Dolina (Karlovačka županija)
  4. Udruga „Lastovski poklad“, KUD „Lastovo“ – Lastovo (Dubrovačko-neretvanska županija)
  5. KUD „Zrin“ – Legrad (Koprivničko-križevačka županija)
  6. KUD „Bedem“ – Grebaštica (Šibensko-kninska županija)
  7. FD „Otočac“, GPOU – Otočac (Ličko-senjska županija)
  8. KUD „Luzarica“ – Pridraga (Zadarska županija)
  9. KUD „7 Kaštela“ – Kaštel Gomilica (Splitsko-dalmatinska županija)
  10. KUD „Nova zora“ – Donja Lomnica (Zagrebačka županija)
  11. FD „Pazin“ – Pazin (Istarska županija)
  12. FS HKD „Veseli Gradišćanci“ – Unda (Mađarska)
  13. KUD „Slavonac“ – Forkuševci (Osječko-baranjska županija)

Nedjelja, 16. 9. 2018.

 1. dio

 Trg bana Josipa Šokčevića, glavna pozornica

 12.00 sati – nastupi

  1. KUD “Branimir” – Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)
  2. HKD „Međimurje“ (FS Trsek) – Ljubljana (Slovenija)
  3. KUD „Karaševska zora“ – Karaševo (Rumunjska)
  4. KUD „Bosanska Posavina“ – Beč (Austrija)
  5. KUD „Kvirin“ – Linz (Austrija)
  6. KUD „Salinovec“ – Salinovec (Varaždinska županija)

Nedjelja 16. 9. 2018.

 3. dio

 šator Vinkovačkih jeseni, Trg Vinkovačkih jeseni

 19.00 sati – nastupi

  1. HKUD „Goranci“ – Mostar (Bosna i Hercegovina)
  2. KUD „Sv. Jeronim“ – Štrigova (Međimurska županija)
  3. KUD „Pokupljanka“ – Brest Pokupski (Sisačko-moslavačka županija)
  4. Udruga „Krč“ – Primošten (Šibensko-kninska županija)
  5. HSPD „Podgorac“ – Gračani (Grad Zagreb)
  6. KUD „Izvor“ – Žabljak Usora (Bosna i Hercegovina)
  7. KUD „Sloga“ – Miklouš (Bjelovarsko-bilogorska županija)
  8. KUD „Cetingradska tamburica“ – Cetingrad (Karlovačka županija)
  9. KUD „Kolo“ – Donja Bebrina (Brodsko-posavska županija)
  10. KUD „Berda“ – Brestovac (Požeško-slavonska županija)
  11. KUD „Tomislav“ – Sibinj (Brodsko-posavska županija)
  12. KUD „Sloga“ – Satnica Đakovačka (Osječko-baranjska županija)
  13. KUD „Vrbje“ – Vrbje (Brodsko-posavska županija)
  14. KUD „Slavko Janković“ – Rokovci-Andrijaševci (Vukovarsko-srijemska županija)

 

Nastup KC “Klasje” iz Privlake na XI. Festivalu “Vražji kotao” u Mađarskoj

XI. FESTIVAL „VRAŽJI KOTAO“ (Ördögkatlan)

(od 31. 7. do 4. 8. 2018. godine)

 

Nastup Kulturnog Centra „Klasje“ iz Privlake u prekrasnom Aralica vrtu (Aralica kert), na adresi Nagyharsány, Kossuth L. 38 u vlasništvu Marka Aralice (rođenog Privlačanina) na XI. festivalu “Vražji kotao” 4. 8.2018. godine kada je i hrvatski dan te nastupaju KUD-ovi i grupe iz Hrvatske.

 

 

O FESTIVALU

 „Vražji kotao“ je treći po veličini festival u Mađarskoj koji sa svojih 150 koncerata i preko 600 programa okupi više od 70 tisuća posjetitelja. Održava se kroz pet dana u četiri živopisna sela mađarskog dijela Baranje na potezu Šikloš-Vilanj: Nađharšanju, Beremendu, Kišharšanju i Vilanju. Već treću godinu njegova posebnost i finale je „Hrvatski dan“ koji će se održati u subotu 4. kolovoza od 19:30 sati u Aralica vrtu, hrvatskoj oazi podno Vražjeg brda u Nađharšanju. U prekrasnom mediteranskom ambijentu „Pansiona Aralica“ očekuje vas sadržajan umjetnički i folklorni program uz neizostavnu bogatu eno-gastronomsku ponudu.

Brojnim posjetiteljima hrvatsku kulturu Slavonije i Srijema predstavit će Kulturni centar Klasje iz Privlake. „Predstavit ćemo se pjesmama, plesovima i bećarcima, a nastupat ćemo u svim tipovima originalnih narodnih nošnji iz našeg kraja. Uz plesnu, pjevačku skupinu i tamburaše predstavit ćemo se i tradicijskim instrumentom samicom“, najavljuju Privlačani.

„Pozivamo sve naše Slavonce i Baranjce da dođu i upoznaju ljepote ovog dijela Mađarske. Dočekujemo ih raširenih ruku i želimo da i sami dožive ono zbog čega se naši gosti uvijek vraćaju“, poručuje domaćin Marko Aralica.

A razloga je mnogo. Krenimo od onih koja su izazov za nepce. Neizostavna palinka (rakija) kojom se zove na predjelo, izvrsna jela spravljena na tradicionalni način poput langošica ili gulaš s neizostavnom začinskom paprikom te sjajna vina koja godišnje u ovaj kraj privlače tisuće mađarskih, ali i turista iz cijele Europe. Vinska cesta Šikloš-Vilanj je prva proglašena vinska cesta u Mađarskoj, a kraj oko Vilanja nadaleko je poznat po crnim vinima – portugizac, frankovka (Kékfrankos), crni pinot, dok u onom oko Šikloša prevladavaju bijela vina – graševina (Olaszrizling), chardonay, sivi pinot… Osvježenje od ljetnih vrućina koje se spuštaju na ovaj južni dio Mađarske pronaći ćete u nadaleko poznatim toplicama u Harkanju ili novouređenom kompleksu Thermal spa podno srednjovjekovnog dvorca u Šiklošu. A prostrani vrt pansiona Aralica, domaćina „Hrvatskog dana“, sigurno daje poseban mediteranski pečat položaju ispod piramidastog brda Szársomlyó, zbog čije ga ljetne mikroklime i okoliša nazivaju i mađarskim daškom Mediterana u Panonskoj nizini. Vrt je skladna i mirisna kombinacija zelenila i cvijeća, uklopljenog u kamen dovezen s obližnjeg kamenoloma čiji je vlasnik nekad davno i stanovao na imanju za čiji je neponovljiv ambijent zaslužan vlasnik Marko Aralica, rođeni Privlačanin.

„Najveća želja mi je i cilj povezati mađarsku Baranju s hrvatskom Slavonijom i Baranjom“, kaže gazda Marko, i zato će se i ove godine u njegovom dvorištu zapjevati bećarac i zasvirati tamburica te ispreplesti običaji Šokadije, Srijema, Baranje i Hrvata iz Mađarske. Veselje će zasigurno, kao i lani, potrajati do sitnih sati.

U subotu 4. kolovoza u Nađharšanju se očekuje barem dvostruko više posjetitelja nego što mjesto ima stanovnika. Nećete pogriješiti ako i vi izazovete vraga i zaorete koju brazdu podno Vražjeg brda. Ulaz je BESPLATAN!

Vražje brdo
Lik vraga i legenda koja se vezuje uz njega oslikani su u unutrašnjosti stare trafostanice koja je danas preuređena u vidikovac s kojeg puca pogled na brdo na kojemu je zaorao svoju posljednju brazdu. „Vrag se zagledao u mladu curu koja se zvala Harka. Budući da je bio jako uporan i opsjedao njezinu majku, ona mu je postavila zadatak kojim ga se htjela konačno riješiti. Vrag je u jednoj noći trebao izorati ovo kameno brdo. Pred jutro, kada je majka vidjela da je posao pri kraju, pošla je uzbuniti pijetlove da što ranije oglase dan, budući da po danu vrag bježi. Kada je bacila prvog pijetla i ostali su zakukurikali, a na mjestu gdje je vrag odbacio plug potekla je voda i danas to mjesto po uspomeni na ime kćeri nosi naziv Harkanj“, prepričava anegdotu gazda Marko.

Vrt pansiona Aralica među najljepšim u ovom dijelu Mađarske
Pansion Aralica s mediteranskim vrtom jedan je od ljepših u ovom dijelu Mađarske, a u njega navraćaju gosti iz raznih dijelova Europe. Smješten je na samo pet kilometara od Villanya, 12 kilometara od Harkanya, 30 od Donjeg Miholjca i desetak kilometara od graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo Selo i idealno je mjesto za opuštanje. Najčešći gosti su cikloturisti, motoristi, posjetitelji vinskih cesta, paraglajderi i svi željni predaha ili zabave i upoznavanja ovog dijela Mađarske.

 

3. Smotra svatovskih običaja i napjeva u Šiškovcima

Poštovani ljubitelji tradicije i folklora,

dragi prijatelji!
Čast nam je i zadovoljstvo pozvati vas na 3. Smotru svatovskih običaja i napjeva koja će se održati u subotu, 1. rujna 2018. godine na igralištu Osnovne škole u Šiškovcima s početkom u 19.00 sati.
3. Smotra svatovskih običaja i napjeva održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Općine Cerna, koja je s KUD-om “Slavko Janković” Šiškovci i organizator Smotre.
Na ovogodišnjoj Smotri, uz domaćine KUD “Slavko Janković”, predstavit će nam se društva i pjevačke skupine iz Županje, Bickog Sela, Semeljaca, Sremske Mitrovice, Ivankova, Dugog Sela, te društvo iz Kurdistana (Irak).
U privitku se nalazi pozivnica te službeni plakat Smotre.
Radujemo se Vašem dolasku!
Predsjednici organizacije: Kata Jemrić, Ivan Štimac, Dražen Matijašević i Mato Jemrić
——————————————————————————
Kulturno umjetničko društvo „Slavko Janković“
Josipa Kozarca 1, 32272 Šiškovci
www.kud-slavkojankovic.hr

Program Dječjih 53. Vinkovačkih jeseni

Donosimo vam program ovogodišnjih Dječjih Vinkovačkih jeseni!

 

Subota, 8. 9.2018.

šator Vinkovačkih jeseni

od 18.30 sati

  1. KUD “Klaruš” – Maruševec (Varaždinska županija)
  2. KUU “Mosor” – Gata (Splitsko-dalmatinska županija)
  3. KUD “Zlatko Baloković” – Krapinske Toplice (Krapinsko-zagorska županija)
  4. FS “Mali Linđo” – Slano (Dubrovačko-neretvanska županija)
  5. HKUD “Korenica” – Korenica (Ličko-senjska županija)
  6. HKUD “Prigorec” – Markuševec (Grad Zagreb)
  7. KUD “Uljanik” – Pula (Istarska županija)
  8. KUD “Zadarski tanac” – Zadar (Zadarska županija)
  9. KUD “Mokro” – Široki Brijeg (BIH)
  10. KUD “Lovro Ježek” – Marija Bistrica (Krapinsko-zagorska županija)
  11. KU “Kolajnica” – Šibenik (Šibensko-kninska županija)
  12. KUD “Šumari” – Vinkovci (Vukovarsko-srijemska županija)

 

Nedjelja, 9. 9. 2018.

šator Vinkovačkih jeseni

od 12.00 sati nakon mimohoda dječjih folklornih skupina

  1. KUD “Klek” – Ogulin (Karlovačka županija)
  2. KUD “Preporod” – Dugo Selo (Zagrebačka županija)
  3. HKUD “Željezničar” – Osijek (Osječko-baranjska županija)
  4. KUD “Rudar” – Glogovac (Koprivničko-križevačka županija)
  5. KUU “Cernik” – Cernik (Brodsko-posavska županija)
  6. KUD “Moslavec” – Voloder (Sisačko-moslavačka županija)
  7. KUD “Šokadija” – Budrovci (Osječko-baranjska županija)
  8. KUD “Sesvete” – Sesvete (Grad Zagreb)
  9. KUU “Ivan Vitez Trnski” – Nova Rača (Bjelovarsko-bilogorska županija)
  10. KUD “Žakanje” – Žakanje (Karlovačka županija)
  11. KUD “M.A. Relković” – Davor (Brodsko-posavska županija)
  12. KUD “Donji Vidovec” – Donji Vidovec (Međimurska županija)
  13. KUD “Tomislav” – Sv. Ivan Žabno (Koprivničko-križevačka županija)
  14. KUD “Milko Cepelić” – Vuka (Osječko-baranjska županija)

Gost programa: književnik Mladen Kušec

Voditelji programa: Marijana Ban i Mladen Kušec

U mimohodu ulicama grada grupe će ići sljedećim redoslijedom (zbog naknadnih prijava domaćih KUD-ova zadržavamo pravo izmjene redoslijeda):

  • KONJANICI
  • ZAPREGE
  • MAŽORETKINJE
  • LIMENA GLAZBA
R. Br. Naziv KUD-a Mjesto
1 UOSI „ Bubamara „ Vinkovci
2 KUD ” Šumari “ Vinkovci
4 KUD „ Uljanik „ Pula
5 KUD „ I. G. Kovačić „ Lovas
6 KUU „ Cernik „ Cernik
7 KUU „ Sloga „ Račinovci
8 KUD „ Preporod „ Dugo Selo
9 KUD „ Josip Kozarac „ Posavski Podgajci
10 KUD „ Moslavec „ Voloder
11 KUD „ Slavko Janković „ Šiškovci
12 KUD „ Kolo „ Vukovar
13 KUD „ Žakanje „ Žakanje
14 SKUS „ Ondrej Pekar „ Soljani
15 KUD „ Šokadija „ Budrovci
16 KUD „ Filipovčice „ Komletinci
17 KUD „ Klek „ Ogulin
18 KUD „ I.G. Kovačić „ Ivankovo
19 KUD „Klaruš „ Maruševec
20 HKGD „ Dunav „ Vukovar
21 KUD „ Sava „ Rajevo Selo
22 KUD „ Samica „ Novi Jankovci
23 KUD „ Rudar „ Glogovac
24 KC „ Klasje „ Privlaka
25 KUD „ Tomislav „ Sv. Ivan Žabno
26 KUD „ Slavko Janković „ Rokovci Andrijaševci
27 KUU „ I. Vitez Trnski „ Nova Rača
28 KUD „ Tomislav „ Cerna
29 KUD „ M.A. Relković „ Davor
30 KUD „ Šokadija „ Stari Mikanovci
31 KUD „ Milko Cepelić „ Vuka
32 KUD „ Grančica „ Đeletovci
33 HKUD „ Željezničar „ Osijek
34 KUU „ Tomislav „ Županja
35 KUU „ Mosor „ Gata
36 KUD „ Slavko Mađer „ Cerić
37 KUD „ Ady Endre „ Korog
38 KUD „ Lovro Ježek „ Marija Bistrica
39 KUD „ Razigrana šokadija „ Prkovci
40 KUD „ Zvonko Ban „ Jarmina
41 KUD „ Zlatko Baloković „ Krapinske Toplice
42 KUD „ Đenka „ Đurići
43 KUD „ Mijat Stojanović „ Babina Greda
44 FS „ Mali Linđo „ OŠ Slano
45 HKUD „ Korenica „ Korenica
46 KUD „ Apševački veseljaci „ Apševci
47 KUD „ Donji Vidovec“ Donji Vidovec
48 KC „ Gatalinka „ Vinkovci
49 KUD „ Šokadija „ Strizivojna
50 KUD „Pri DVD Nijemci“ Nijemci
51 HKUD „ Prigorec „ Markuševec
52 KUD „ Šokadija „ Lipovac
53 KUD „ Sesvete „ Sesvete
54 KUD „ Seljačka sloga „ Bogdanovci
55 KUD „ Zadarski tanac „ Zadar
56 KUD „ Graničari „ Gunja
57 FS „Korijeni pustare“ Antunovac
58 FA „ Lisinski „ Vinkovci
59 KU „ Kolajnica „ Šibenik
60 KUD „ Mladost „ Vođinci
61 KUD „ J. Benešić „ Ilok
62 KUD  „ Mokro “ Široki Brijeg